26 Isra'iilnaajo ngoppitaama e opitaal caggal nde ɓe njilli to coftal ɓalli

Ñalnde heen, Ronit (wonaa innde mum tigi-rigi) fuɗɗii muusde reedu, ɓuuɓde foofaango e ɓuuɓde, o yahi to doktoor ngam ƴeewndaade ƴiiƴam. Kono o meeɗaa sikkude wonde e nder waktuuji 24 o neldetee ko e safrirde ngam waɗde diisnondiral (dialyse) sabu rafi ƴiiƴam tiiɗɗo.
Kanko noon, o sikkaano wonde cfuum fof ko sabu makko 6eydude 6ernde makko ñalnde heen.
Hono no Ronit nii, debbo 26 to Israayiil (hakkunde gooto e lewru kala) ina ngondi e rafi bonɗo, caggal nde ɓe mbaɗi peeje ngam moƴƴinde gaasa.
Won e ɓeeɗoo rewɓe ina nanndi e koye mum en ina mbaawi sellude. Kono woɗɓe ina ɗaɓɓi safaara diiyalis.
Won wiyɓe e nder ujunnaaje ujunnaaje rewɓe Israayiil peewnitooɓe koye mum en hitaande kala, « ko 26 tan » keɓata ñawu nguu. Ɓooygol ƴiiƴam (kolliroowo). (Iwdi: Wikimedia)
E nder jaabawol am, mi hollitii wonde ŋakkeende ƴiiƴam ɗaɓɓunde diiyalis ina tiiɗi no feewi, ina waawi warde nguurndam.
Ñawɓe maa mbiya on ɓe njiɗaa ñawu safaara e dow hay gooto. Ko ɗum coggu ngu hay gooto fotaani yoɓde ngam waɗde kosmetik koolaaɗo.
E kitaale 2000, ciimtol maale ñawu nguu saabi ɗum ko ɓuuɓri gaasa tawa ina waɗi formaldehiid fuɗɗii feeñde. Ɗum ɓuri saabaade ko coftal ɓalli ina foofa cumu e nder golle peewtuɗe.
Ɗeen maale ina njeyaa heen : ɓuuɓri gite, caɗeele foofaango, ɓuuɓri yeeso, ɓuuɓri foofaango, e ɓuuɓri ƴiiƴam.
Kono so tawii safaaraaji peewnitgol gaasa hannde ɗii ngalaa formaldehiid, ina njogii goɗɗum : asid glioksilik.
Ooɗoo asid ina soomi e ɓalndu, ina heewi ƴiiƴam. So asid glioksilik naatii e ƴiiƴam, asid glioksilik ina fecca, wonta asid oksalik e oksalaat kalsiyum, ɗiin kadi ina naata e ƴiiƴam, haa caggal ɗuum ina njalta e ɓanndu rewrude e ƴiiƴam, ina jeyaa e ƴiiƴam.
Ɗuum e hoore mum wonaa huunde weeɓnde, yimɓe fof ina njahra e ngalɗoo laawol haa wonta huunde nde alaa ko bonnata. Kono so tawii ko e doseeji asid glioksilik toowɗi no feewi, asidosis oksalik ina waawi feeñde, addana ɗum ŋakkere ƴiiƴam.
E nder biopsiiji ƴiiƴam rewɓe wonduɓe e rafi ƴiiƴam caggal nde njuɓɓini kosam mum en, ina tawee e ƴiiƴam ƴiiƴam mum en ɓuuɓri oksalaat kalsiyum.
E hitaande 2021, suka debbo gooto jahroowo e duuɓi tati etinooma yarde kosam ɓuuɓɗam. O 6uuccii tan, o 6uuccii cfum, nde tawnoo ina 6uuccii no feewi, kono ko cfuum wacfi, suka debbo oo 6uuccii heen seeɗa no feewi e hunuko mum. Ko ɗum waɗi tan ko ŋakkeende ƴiiƴam tiiɗnde ina ɗaɓɓi diiyalis, wonaa maayde.
Caggal nde ɗum waɗi, ministeer cellal haɗii rokkude yamiroore denndaangal geɗe peewtuɗe e gaasaaji, tawi ina waɗi asid glioksilik, tawa ina waɗi pH les 4.
Kono caɗeele goɗɗe ko kabaruuji gonɗi e nate kuutorɗe peewnitgol gaasa ɗii, ngonaa sahaa fof koolkisaaɗi, gooŋɗinɗi haa laaɓi. E hitaande 2010, geɗel gootel to Ohio ina winndaa heen wonde alaa ko woni e mum so wonaa formaldehiid, kono e goonga ina waɗi 8,5% e formaldehiid. E hitaande 2022, geɗel Israayiil wiyi alaa ko woni e mum so wonaa formaldehiid, ina waɗi tan ko 2% asid glioksilik, kono e goonga ina waɗi 3 082 ppm formaldehiid e 26,8% asid glioksilik.
Ko ɓuri haawnaade heen, so wonaa ñawbuuli ɗiɗi asidosis oksalik to Ejipt, denndaangal ñawbuuli asidosis oksalik winndereeji ummorii ko Israayiil.
Mbele mbayliigu heeñere ina seerti e rewɓe Israayiilnaaɓe e ko kewata e winndere ndee ? Mbele taƴe rewɓe Israayiilnaaɓe ɓuuɓnooje asid glioksilik ina “laas” seeɗa ? Mbele ina woodi jokkondire hakkunde ɓuuɓri oksalaat kalsiyum e ŋakkeende ñawu nguu, hono hiperoksaluria ? Mbele ɓeeɗoo ñawɓe ina mbaawi rokkeede safaara no ñawɓe hiperoksaluria sifaa 3 nii ?
Ɗee naamne ina njanngee haa jooni, en nganndataa jaabawuuli mum en haa duuɓi keewɗi. Haa ndeen, en potaani ɗaccude hay debbo gooto e nder Israayiil ina riskina cellal mum.
Kadi, so aɗa yiɗi feewnude ƴiye maa, ina woodi geɗe goɗɗe ɓurɗe kisal e nder luumo hee, ɗe ngalaa asid glioksilik, ɗe ministeer cellal rokki yamiroore. Ɗuum maa wallu on jogaade gaasa laaɓka e ɓanndu cellundu. Sabu enen fof eɗen nganndi ŋarɗugol goonga ummorii ko e nder.


Waktu posto: 14-10-2023