Rhug Manor to North Wales jeyaa ko e galle Lord Newborough gila e teeminannde jeenayaɓere, kono o fellitii waɗde geɗe goɗɗe
Subaka gooto e lewru suwee, naange ina ɓuuɓna to Corvin, to Galles worgo, e gardagol truffles makko sokola Labrador, caggal nde o yawti gorse e bracken haa dow tulde, Lord Newborough ina siftina Yiyngo ɓuuɓngo yeeso men. 'Ko cfuum woni Di Gu. Haa yeeso boowal ngesa, ko ɗoon woni koye Berwyn. Estaad oo meeɗiino hawrude e nokku gooto e daande maayo, ina waɗi 86 000 ektaar, kono golle diine, rewɓe e maayɓe ina mbaɗa ɗum peccitagol.
Lord Newborough e ɓesngu mum ina njogii duuɓi 71. Ko ɓe ƴiye ɓuuɓɗe. Ɓe ɓoornii ko comci casual, comci daneeji e wutteeji. Ɓe ɓoornotoo ko comci casual. Ɓe nguuri ko e Rhug (ina wiyee Reeg) Manor. Kono gooto e mbayliigaaji ɓurɗi teeŋtude waɗi ko e hitaande 1998, nde Lord Newborough (Lord Newborough) fuɗɗii waylude ndonu mum e ndonu tagoore nde o roni tiitoonde ndee caggal nde baaba makko maayi, ko huunde nde meeɗaa waɗde e oon sahaa. dimbol.
Hannde, kosam ɗam Rhug heɓi njeenaari (« min njogii njeenaari toowndi e Michelin ») ina waɗi kosam na’i, kosam baali, kosam mboɗejam e kosam bison, tee ina yiɗaa e coofooɓe ko wayi no Raymond Blanc e Marcus Wareing. Gila e River Coffee Gila e saal haa e Clarence, ina woodi taƴe ñaamde laaɓtuɗe e kala nokku. Kono tan, bison e Sika (nokku 70 deer Japon exquisite) ɓuri waawde ustude mbaawka makko mawnugol : “Venison e bison ko kosam futuro-kosam boɗejam “selluɗam” ɓurɗam ɓuuɓde e liɗɗi walla aawdi , Ɗi ɓuri heewde e miniraaji baɗɗi faayiida e ɗi pamɗi e foods superposition e fat no feewi a.”
So baaba makko ina waawi yi’de ɗum jooni, o anndataa ɗum. "E nder heen, ko ɗum na'i e baali. Ko ndema ɓuuɓka, ɓuuɓka, kono omo yiɗi huutoraade kemikaaji keewɗi. So mi wiyii mo miɗo yiɗi tagooje, ina gasa tawa o haɗat mi ɗum. E ndonu.
Lord Newborough ko ƴaañoowo sahaa kala, kono njillu makko cakkitiingu nguu ina haawnii mo haa jooni. O woni ko e naatde e luumo beldital. E nder duuɓi ɗiɗi jawtuɗi ɗii, miɗo waɗa kiri e yeeso am ko ɓuri nguurndam am.
Wild Beauty ko huunde toownde ngam toppitaade ɓalndu e ɓanndu. Ina waɗi geɗe 13, ina heen puɗi tonik e stevia, kam e bergamot e nettle shower gel-50% e geɗe e nder ndeeɗoo tonngoode ko e estaad.
O wiyi : “ɗum jibinaa ko e leydi ɗoo, e miijaade ko mbaaw-ɗen waɗde e manor oo.” “Miɗo yaha no feewi kadi miɗo wondi e miijo ngo alaa njoɓdi, “Hol to daartol ngol woni ɗoo? Hol to ɗeen geɗe ummorii ? "Ɗum ko miijooji amen e kuutoragol kosam. Miɗo sikki ɗum ina waɗi nafoore mawnde kadi ko noon kadi kuule ɗee mbaɗata e toppitagol ɓalli."
Range oo ko vegan, halal e ko aldaa e gluten. O wiyi, miɗo yiɗi wonde nuunɗuɗo, sabu miɗo sikki ko ɗoon fenaande heewi. E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, mi wiɗtiima geɗe keewɗe, kono mi heɓaani geɗel gootel ngel limoore seedanteeje ɗe keɓ-ɗen ɗee.
Iain Russell, gardiiɗo njuɓɓudi Rogge, wiyi mi wonde ko o baawɗo, baawɗo, baawɗo, ina wayi no o ronkaani. Ñalnde kala o ummotoo ko 5w45h subaka (“miɗo jaaboo e neɗɗo ko 6w00h subaka hannde, naamnoo so tawii ina waawi soodde geɗe amen to Londres”), caggal ɗuum o doga e jolngo makko. Geɗel makko cakkitiingel ngel ko ƴulɓe oksijen (oksijen) fotde 4 000 £, ngel o huutortoo laabi ɗiɗi e ñalawma. O wiyi : “miɗo jura: ɗum fof jeyaa ko e njiylawu cukaagu duumiingu.”
Nde o ƴetti estaad oo, ina joginoo tan gollotooɓe 9, ina tolnoo e 2500 ektaar, jooni noon ina waɗi 12 500 ektaar (ina heen boowal, kafe, takeaway e rewrude e oto-ɗum ko ngesa Biritaan gadana), ɓe Ina njogii 100 gollotooɓe. O wiyi e nder duuvi 12 jawtuzi zi, njulaagu men veydiima gila e miliyoqaaji 1,5 haa 10 miliyoq. 'Dum ko golle mawcfe, kono kadi ko golle 6urcfe heewde. Demal waɗataa kaalis, ko ɗum waɗi ɓeydude nafoore e ñaamde jawdi ɗo waawi wonde fof ko feere ngam tabitinde kisal jawdi garooji. ”
Wonande jom jawdi en mawɗo oo, hono Richard Prideaux, ɗum ummorii ko e njulaagu nguura ladde mo o dognata gila e manor oo e yontaaji ɓennuɗi, ngu ƴellitii gila e njulaagu nguura ngam soodde geɗe nguura ngam restoraaji toppitiiɗi restoraaji Londres haa e Wild Beauty. “Ko adii fof ko janngude binndanɗe wiɗto ɗee no moƴƴi, mbiyen ko ɗum woni mawnugol estaad oo no nganndir-ɗen ɗum nii, caggal ɗuum ƴeewto-ɗen so tawii ina woodi haa jooni, hol ko woni jooni e hol ko woni goɗɗum ?”
Heewi wonde ko waktuuji vursugol ngol ko lebbi jeetati, tawa ina teskaa e yontere nde vursugol ngol wazata, peewnugol yeeso ko huunde fof. Lord Newborough faamnini : “E fuɗɗoode, formulator oo ina saɗi jogaade hoore laaɓnde e kala sahaa.” O naamndii, “Miɗo waawi ɓoornaade gorse, miɗo waawi heather?Richard wiyi, “Alaa, a waawaa wonde ɗoon sahaa kala. ”
“Miɗo siftora jooni limlebbi puɗɗagol lewru feebariyee ngam humpitaade no min njogii waktuuji keewɗi ngam mooftude ɗeen geɗe” , Prideaux ɓeydi heen. Min njogii ko deftere weeyo; min njiɗi ko anndude no ɗum yahrata e hitaande yawtunde ndee. ”
Ko famɗi fof golle ɗee ina firta wonde Prideaux ina heewi waɗde waktuuji 8 e kala sahaa, ina ƴetta kala ko ina ummoo e gorse haa e nettle.
Prideaux ina jogii darnde ɓurnde mawnude e nguurndam, hikka “miin ko mi celebrity... yoo mi yaltu ɗoo!” « Ardorde e jiiloowo nguurndam, sabu Covid (Covid), sosiyatee oo lomtinii Ostarali e Kassel Abgeele (Abgeele). O woni ko e ƴeewde ko famɗi fof gila e jibinannde makko.
"Jibnaaɓe am ko remooɓe gollotooɓe e ndii leydi. Ɓe paamataa kala lekki e nder heddere walla e nder ladde, ɓe nganndaa kadi nafoore mum e ñamri mum. Ɗum ina famɗi no feewi. Mi anndaano ɗuum maa taw haa nde njah-mi ekkol. Wonaa gooto fof heɓata jaŋde wootere."
Hannde subaka, o yalti ngam 6uu6nude koppi makko e nder maayo, omo 6uu6na beeli e huɗo, ko sifaa lekki ɓuuɓki e daande huɗo ndiyam ɓooyɗam. “Fayndaare amen ko mooftude kilooji gooto haa ɗiɗi e geɗe joorɗe-[ɗee] leɗɗe ina nanndi e 85% haa 98% ndiyam.Laawol am ngol ko waɗde ñalnde kala e yahde dow, kono kadi min njiyii toppitagol leɗɗe Peeje baawɗe ƴetteede e sahaa gooto e kala laabi ɗi yimɓe ɓee poti waɗde fedde leydi.
Meadowsweet woni ko ɓuri heewde e asid salisilik (ko huunde huutorteende e aspiriin) e ɓuuɓri, ko ɗum woni ko wiyetee e laɓɓinooje, e serumuuji e kiriiji gite Wild Beauty. “Miɗo anndi batte mum safaara e ɓuuɓri, kono huutoraade ɗum e toppitagol ɓalndu ko wahyu wonande am.” Prideaux wiyi, ina rokka mi lekki ngam ɓuuɓnude ɗum. Ina yaltina ɓuuɓri marsandiis/cucumber. O wiyi : “so ooɗoo ɓuuɓri ɓuuɓnaama e nder biro amen, ina jeyaa e uurngol ɓurngol moƴƴude.” "Eɗen poti piileede no feewi. Ina weeɓi wiyde "Yah ƴetta nettle", kono ko anndinde no nde rewirtee e no nde haanirta nii. O hawri e won e sahaaji kulɓiniiɗi e laawol.
Kala gaasa gonka e les lekki kii, ina wayi no ɓuuɓri hipodermiik, ndi alaa ko woni e mum so wonaa asid formik, ina ɓuuɓna no feewi. Nde nde ɓuuɓtii, nde heƴaani ngam wiltude ɗeen gaasaaji, ko ɗuum waɗi nde min puɗɗii ƴeewde, mi udditi damal ɓuuɓnoowo oo, mi foofi ruulde ɗeen gaasaaji. Mi ɓuuɓnaama e ƴiiƴam e ƴiiƴam. Wakkati feere mi ɓorno mask, gannde e gite. Joomiraawo Newborough jibinaama dow manor. Cukaagu makko ko liggaade e nder ɗeen maayooji e yahde e pucci e miñiraaɓe makko ɗiɗo rewɓe. Ina nanndi e idil, kono omo hollita hoore makko gila omo woni cukalel.
O wi’i kam: “Baaba am ina tiiɗi e amen no feewi, ko cikku-mi e makko koo, ko goonga, moƴƴaani”. "Nde ngon-mi duuɓi tati, mi jolnaa e hakkunde maayo Menai tawa mi ƴaañii, mi wiyaama yo mi artu e eɓɓoore am-ɗum ko udditde les laana kaa. Leydi ndii ina huutoree no ƴaañorgal nii."
O hiisetee ko demoowo gila e cukaagu makko no baaba makko nii. “En fof eɗen poti gollude e ngesa. Miɗo yahra e tiraktor nde njogiimi duuɓi sappo.” Kono, no o jaɓiri nii, jaŋde makko “wonaa ɓurnde moƴƴude e winndere ndee.” Caggal nde o riiwaa e duɗal heblo hare, keewgol fiyde e dogde, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema, o neldaa to Ostarali.
Baaba am rokki mi tikket laawol gootol, wiyi mi woto mi hollu lebbi 12 goɗɗi, caggal ɗuum njah-mi soodde tikket am. Caggal nde o arti galle makko, o ardii sosiyatee njulaagu laana ndiwoowa e cirkooji peewnugol elektoronik, caggal ɗuum o ardii peeje reende liɗɗi to Siyeraa Leyoon, ɗo o daɗi e kuudetaaji tati. "Mi yalti nde bundu nduu ina wuli, wonaa nokku moƴƴo, e oon sahaa, baaba am ina yahra e duuɓi mum, miɗo sikki miɗo foti hootde galle am, mi wallita."
Hay so tawii o ñaamii ñaamdu mbaylaandi ko ina wona duuɓi keewɗi, ko nde o roni estaad oo, Lord Newborough felliti mahde ɗum. "Min ngoni ko e hawrude e organik ko adii fof.Debbo am Su (ɓe ngoni ko e dewgal duuɓi 32, gooto fof ina jogii ɓiɗɗo debbo e dewgal ɓennungal) ina hirjina mi no feewi e yahde nii, gila ndeen, ndema wontii weltaare.
Kono e fuɗɗoode, ko hare dowrowe. Kippuuji ndema keewɗi (ina heen gaynaako e mawɗo gardiiɗo pijirlooji) ina ngolloo e baaba makko ko ina ɓura duuɓi 30, ina mbaɗi miijooji luggiɗɗi. Lord Newborough wiyi: "Ɓe cikkatnoo ko mi majjuɗo haa laaɓi cer, kono min ƴettii ɓe ngam ƴeewde Highgrove, ɗo gardiiɗo ngesa ina woodi. So en njiyii ɗum ina golla toon, ina waɗi faayiida. Min meeɗaa ƴeewde caggal kadi."
Laamɗo Galles ko sahaa kala ko neɗɗo mawɗo e nder yahdu Rhug organic. "O arii ɗoo ngam yillaade ngesa. Ganndal makko e ndema mbaylaandi, hakkilantaagal makko e weeyo, innde makko duumotoonde e nuunɗal timmungal, ko huunde nde o faami. Ko o heddere nde o anndi no feewi, laamɗo oo ina waawi saaktude ganndal makko e juuɗe makko flora e fauna manor e yiyde gartugol hares, hedgehogs, thrush e huɗo.
Jaagorgal e sehil goɗɗo ko Carole Bamford, sosɗo marke Daylesford, sosɗo Bamford, ko mbaydi mbaylaandi e geɗe koltu e ɓamtaare. Lord Newborough wiyi : "So tawii ko to bannge ndema mbaylaandi, keewal amen ɓuri Carole mawnude, kono miɗo yiɗi kala ko o waɗata. Miɗo yiɗi miijooji jowitiiɗi e paaspoor makko e innde makko duumotoonde. Kadi II miɗo ƴetta neɗɗo golloowo e Bamford skin care products ngam wonde konsul am.
Covid fuɗɗiima jokkude yaltinnde Wild Beauty gila e ndunngu. Ooɗoo rafi ina laaɓi ina toɗɗii njulaagu (immobilier), tawi ko njulaagu (business) ɓuri toɗɗaade. O wi’i e mette: “Paska ko wakkati men ɓurɗo heewde golle. Min ndarii e damal min ɗaminii oto oo ina rewa.” O wiyi nde tawnoo ko Brexit jogori arde, maa en njiɗ kala laawol yeeyde ngam waawde haɓaade. Ƴeewen en e yonta jamaanu. "Kono en tuugnaaki e Orop (20% e kosam ina yeeytee caggal leydi-Hong Kong, Singapuur e Makao, Dubay, Abu Dabi e Katar), ɗum noon ko ɗum huunde kisal. Miɗo sikki kisal waawde yeeyde e ɗeen luumooji alɗuɓe ina waɗi nafoore mawnde e ko fayi arde."
To bannge Covid, o alaa kulhuli e cellal makko : “mi ummotoo subaka kala ngam waɗde ekkorse, so mi maayii, mi maaya.” Ko ɓuri mo hulɓinaade ko daabaaji ngesa. “Dabbaaji doole nyaamnee, nden min ɗon suni dow batte nyaw Covid nder huwooɓe nder gese.” Ko moƴƴi heen tan, ɗum wonaa huunde nde ɓe poti haɓaade.
O heƴataa e daraade tan. Etikaaji makko tiiɗɗi e golle (ndonu cukaagu makko caɗtungu) firti ko o ummotoo ko ñalnde kala omo miijoo ko jogori waɗde caggal ɗuum ? So ɗuum ɓennii hol to lefol ngol yahrata? “Ko huunde himmunde no feewi jokkude ƴellitde laylaytol peewnugol Wild Beauty-eɗen njannga shampoo, conditioner, sunscreen-kono kadi miɗo yiɗi mahde marke winndereyankeewo, kadi eɗen njokkondiri e yeeyooɓe to Japon, Fuɗnaange ɓadiiɗo e Fuɗnaange hakkundeejo.” So tawii baaba oo ina anndi Aɗa feewna geɗe toppitiiɗe ɓalndu, hol ko cikkuɗaa? O 6uuccii e majjere. “O waawataa wirnude e nder yanaande... Alaa, miɗo sikki o mawnintoo. Miɗo sikki jooni o yiɗi ko yi’de hiisa mo taarii mo.”
Yanti heen, omo jogori mahde laylaytol makko giɗli bison. Caggal maayde ñawu nguu, limoore jawdi bison ustii gila e 70 haa 20. “Ko huunde bonnde yiyde e anndude wonde a waawaa waɗde hay huunde ngam haɗde ɗum.” Kono nde tawnoo Lord Newborough ina gollodii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Liverpool ngam feewnude ñawu nguu, ngu jarribortee ko e bison Rhug, haa jooni ina woodi yaakaare.
Kadi omo wondi e sunaare e batte weeyo e ngesa baa. 'Min njiyii waylooji mawɗi. Nde ngon-mi cukalel ndee, maayo ɗoo ina ɓuuɓna haa maaya. Alaa ko ɓuri ɗum ɓuuɓde e ndunngu. « O yaakorii ko heɓde ƴoƴre e nder weeyo ngulngo, kadi omo yaakorii aawde gese Mediteraane ɓurɗe heewde, ko wayi no lavender e vine inabooje.
"So en njiyaani nokku mo haani wonde vine, mi haawnaaki duuɓi 20 caggal ɗuum. Jooni noon ina woodi vine gooto walla ɗiɗi e nder leydi Galles. Eɗen poti jokkondirde e waylooji."
O fellitii yaltude ngesa baa e ngonka makko ɓurka moƴƴude. "Miɗo yiɗi Rugg ina jokkondiri e ƴellitaare yeeso, ina jogoo nguurndam ɗam alaa ɗo haaɗi. Miɗo yiɗi huutoraade ngalu ngu Alla rokki en. Miɗo sikki eɗen njogii darnde accude ko ɓuri ko ndonu-ɗen koo." Miɗo sikki e won e mbaadi baaba makko ina jaɓa ko ɓuri ɗum.
Min ɗon ƴama on ngam on ɗon ƴama limngal ad blocker nder laylaytol The Telegraph ngam jokkugo heɓugo kuuje amin premium yeeso.
Waktu posto: Dec-08-2020