E dow sarɗiiji binndol tiiɗɗi ngam suɓaade iwdiiji, min njokkondirta tan ko e duɗe wiɗtooji jaŋde, e jaayɗe tedduɗe, e, ɗo ina woodi, e wiɗtooji safaara ƴeewtaaɗi e sehilaaɓe. Tesko-ɗen wonde limooje gonɗe e nder jokkorgal (1, 2, ekn) ko jokkorɗe ɓuuɓɗe e ɗeen wiɗtooji.
Kabaaruuji gonɗi e binndanɗe amen ɗii, njiɗaa lomtaade jokkondiral neɗɗo e karallo ko faati e cellal, kadi njiɗaa huutoreede no wasiyaaji safaara.
Ndee winndannde tuugii ko e seedeeji ganndal, ɗi annduɓe mbinndi, ɗi goomu amen heblaaɓe ƴeewti. Tesko-ɗen wonde limooje gonɗe e nder jokkorgal (1, 2, ekn) ina kollita jokkorɗe ɓuuɓɗe e wiɗtooji safaara ƴeewndaaɗi e sehilaaɓe.
Ekipaaji amen ina mbaɗi annduɓe ñamri e ñamri winnditiiɓe, jannginooɓe cellal seedtinɓe, kam e annduɓe semmbe e conditioning seedtinɓe, jannginooɓe neɗɗo e annduɓe ekkorseeji moƴƴitingol. Faandaare kippu amen wonaa tan wiɗto laaɓtungo, kono kadi ko laaɓtude e waasde jogaade luural.
Kabaaruuji gonɗi e binndanɗe amen ɗii, njiɗaa lomtaade jokkondiral neɗɗo e karallo ko faati e cellal, kadi njiɗaa huutoreede no wasiyaaji safaara.
Ina jeyaa e ko ɓuri huutoreede e ɓeydooje leɗɗe e ñameele hannde, stearate magnesium. E goonga, aɗa waawi heɓde ko ɓeydata e luumo hannde ko aldaa e mum—so tawii ko ko fayti e ɓeydaare magnesium, enzymes digestive, walla ɓeydaare woɗnde nde cuɓ-ɗaa—hay so tawii aɗa waawi yiyde innde mum no feewi.
Heewi wiyeede ko inɗe goɗɗe ko wayi no « stearate vegetale » walla ko nanndi heen ko wayi no « asid stearic », ina tawee ko famɗi fof e kala nokku. Gaa gaa wonde e kala nokku, stearate magnesium ina jeyaa kadi e geɗe ɓurɗe luulndaade e nder winndere ɓeydoore.
Won e fannuuji, ɗum ina nanndi e jeewte jowitiiɗe e witaamin B17 : mbele ko tooke walla ko safaara kanseer. Ko metti renndo ngoo, ko annduɓe cellal tago, wiɗtooɓe sosiyeteeji ɓeydooji, e safrooɓe ina keewi rokkude hujjaaji luurondirɗi ngam wallitde miijooji mum en keertiiɗi, tee geɗe ɗee ina caɗti no feewi heɓde.
Ɓuri moƴƴude ko ƴettude peeje kuuɓtodinɗe e ɗeen jeewte, reentaade e ƴettude banngeeji e miijooji ɓurɗi toowde.
Ko heddii koo ko nii : Hono no ko ɓuri heewde e fillers e bulking agents nii, stearate magnesium ina moƴƴi e doosɗe toowɗe, kono ñaamde ɗum bonnataa no won heen mbiyata nii nde tawnoo ina heewi heɓde tan ko e doosɗe tokoose no feewi.
Stearaat magnesium ko salte magnesium asid stearik. Ko ɓuri teeŋtude, ko huunde nde ina waɗi sifaaji ɗiɗi asid stearik e magnesium.
Asid stearik ko asid ɓuuɓɗo tawaaɗo e ñameele keewɗe, ina jeyaa heen ñamri daabaaji e leɗɗe e nebam. Kakawo e lin ko yeruuji ñaamdu jogiindu asid stearik keewɗo.
Caggal nde stearate magnesium feccitaa e geɗe mum e nder ɓanndu, ɓuuɓri mum ina fotnoo nanndude e asid stearik. Pooɗe stearate magnesium ina keewi huutoreede ngam ɓeydude ñaamdu, ɓuuɓnude nguura e ɓeydude e nder kosmetik.
Ko stearate magnesium ɓuri huutoreede e peewnugol tablette sabu ko kañum woni ɓuuɓri moƴƴiri. Ina huutoree kadi e kapsul, e poɗɗe, e ñameele keewɗe, ina heen bonbon keewɗo, gummi, huɗo, ɓuuɓri, e geɗe bakkaat.
Anndaa ko e “flow agent”, ina wallita e yaawnaade golle peewnugol, sibu ina haɗa geɗe ɗee jogaade kaɓirɗe mekanik. Ko ɓuuɓri ɓuuɓndi ndi ɓuuɓnata ko famɗi fof kala ɓuuɓri walla ɓuuɓri ɓeydaandi e ɓuuɓri seeɗa tan.
Ina waawi kadi huutoreede ngam ɓuuɓnude, ɓuuɓnude, ɓuuɓnude, ɓuuɓnude, ɓuuɓnude, ɓuuɓnude e ɓuuɓnude.
Wonaa tan ina nafa e peewnugol sabu ina addana ɗum yah-ngartaa no moƴƴi e masiŋaaji peewnirɗi ɗum ɗii, kono kadi ina addana taƴe ɗee weeɓde ɓuuɓde e yahdude e ɓalndu. Stearate magnesium kadi ko huunde huutorteende, ɗum firti ko ina wallita e ɓeydude batte safaara e geɗe farmasii ceertuɗe, ina wallita kadi e ɓuuɓnude e ɓuuɓnude leɗɗe.
Won wiyɓe ina mbaawi feewnude leɗɗe walla ɓeydooje tawa alaa ko nafata heen ko wayi no stearate magnesium, ɗum noon ina addana naamnal hol ko waɗi ɗe huutoreede so tawii ko ɓuri heewde e alteretuuji tawaaɗi ina ngoodi. Kono ina gasa tawa ɗum wonaa noon.
Won e geɗe hannde peewnaaɗe e alteret stearate magnesium kuutortooɗe ballitooje nafooje ko wayi no ascorbyl palmitate, kono eɗen mbaɗa ɗum ɗo ɗum waɗi faayiida wonaa sabu en keɓii ganndal ngal. Kono ɗeen alteretuuji ngonaa ko ina nafta sahaa kala sabu ina njogii sifaaji ɓalli ceertuɗi.
Jooni noon, laaɓaani so tawii lomtinande stearate magnesium ina waawi waɗeede walla hay so ina haani.
Stearate magnesium ina gasa tawa ina moƴƴi so ñaamaama e keewal tawaangal e nder ñamri e nder ñamri. E goonga, so a anndii walla a anndaa, ina gasa tawa aɗa ɓeyda heen ñalnde kala witaminuuji keewɗi, nebam ɗam, egguuji e liɗɗi.
Hono no miniraaji kelaaɗi goɗɗi ɗii (askorbat magnesium, sitraat magnesium ekn), [ɗum] alaa batte bonɗe e nder mum sabu ina waɗi miniraaji e asideeji nguura (asid stearik leɗɗe neutralisée avec les salts magnésium). Ina waɗi kompoññeeji neutral dartiiɗi. .
To bannge goɗɗo oo, Duɗal ngenndiwal cellal (NIH) e nder ciimtol mum feewde e stearate magnesium jeertinii wonde magnesium ɓurɗo heewde ina waawi bonnude jolngo e nder ɓalndu, addana neɗɗo waasde jogaade semmbe e ustude reflekseeji. Hay so tawii noon ɗum ina famɗi no feewi, Duɗal ngenndiwal cellal (NIH) hollitii :
Ujunaaje ujunnaaje ñawɓe ina keɓa hitaande kala, kono feeñninde ɗum en no feewi ina famɗi. Tooke mawɗe ɓuri heewde feeñde ko caggal nde ƴiiƴam ɗam ƴettaa e nder waktuuji keewɗi (ko ɓuri heewde e preeklamsi) ina waawi feeñde caggal nde ƴiiƴam ɗam juuti, haa teeŋti noon e nokku ɗo ƴiiƴam ɗam ŋakkiraa. Tooke mawɗe ina kollita caggal nde neɗɗo ñaami, kono ina famɗi no feewi.
Kono ciimtol ngol weltinaani yimɓe fof. So a ƴeewii tan ko yaawi e Google, maa hollu wonde stearate magnesium ina jokkondiri e batte keewɗe, ko wayi no :
Sabu ko kañum woni ndiyam (« ina yiɗi ndiyam »), ina woodi ciimtol wonde stearate magnesium ina waawi leeltinde ɓuuɓri leɗɗe e ɓeydooje e nder ɓalndu. Sifaa ndeenka stearate magnesium ina toɗɗii no feewi mbaawka ɓanndu nduu huutoraade kemikaaji e ñamri, e nder miijo, ina addana ñawu nguu walla ɓeydaare ndee nafoore so tawii ɓanndu nduu waawaa ustude ɗum no haanirta nii.
To bannge goɗɗo oo, wiɗto waɗaango to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Maryland hollitii wonde stearate magnesium ina waawi battinde e keewal kemikaaji ɗi propranolol hydrochloride, lekki kuutorteeɗi ngam haɓaade ɓuuɓri ɓernde e ɓuuɓri ƴiiƴam, ɗum noon haa jooni jury oo ina yalta e ooɗoo sahaa. .
E goonga, peewnoowo ina huutoroo stearate magnesium ngam ɓeydude ɓuuɓri kapsuluuji ɗii, e wallitde ɓuuɓri ndii no haanirta nii, tawa ina leeltina ɓuuɓgol ko woni e mum koo haa nde yettoo ɓalndu.
Piɓaaji T, ko huunde tiiɗnde e nder reenngo ɓanndu, kaɓtortooɗo ñawbuuli, wonaa stearate magnesium tan waawi ɗum en, kono ko asid stearic, woni huunde ɓurnde teeŋtude e nder eksipiyenuuji keewɗi.
Nde fuɗɗii siforaade ko e hitaande 1990 e nder jaaynde wiyeteende Immunology, ɗo ndeeɗoo wiɗto maantinnde holliri no jaabawuuli immuno-dependent T-dependent ɗii ndartorii e nder asid stearic tan.
E nder wiɗto Japonnaajo ƴeewndotooɗo ballitooje keewɗe, stearate magnesium leɗɗe tawaama ko kañum fuɗɗotoo peeñgol formaldehyde. Kono tan, ɗum ina gasa tawa hulɓinaaki no feewi, sibu seedeeji kollitii wonde formaldehiid ina tawee e ɓiɓɓe leɗɗe keewɗe, e leɗɗe cafrorteeɗe e geɗe daabaaji, ko wayi no appel, banaana, espinaas, kale, na’i e hay kafe.
Ngam weltinde hakkille maa, stearaat magnesium ina yaltina formaldehiid ɓurɗo famɗude e denndaangal filleruuji ƴeewndaaɗi ɗii : 0,3 nanogaraam e kala gram stearaat magnesium. So en ƴettii yeru, ñaamde mboros shiitake yoorɗo ina addana neɗɗo ko ina ɓura 406 miligaram formaldehiid e kiloo gooto ñaameteeɗo.
E hitaande 2011, Fedde Adunaare Cellal yaltinii ciimtol sifotoongol no batte keewɗe e stearaat magnesium mbaylirtee e kemikaaji baawɗi bonnude, ko wayi no bisfenol A, hidroksiid kalsiyum, dibenzoilmetaan, irganox 1010 e zeolit (aluminium sodium).
Sabu ɗum ko huunde wootere, en mbaawaa wiyde ko adii nde yimɓe ƴettuɓe ñameele e leɗɗe cafrorteeɗe tawa ina njogii stearate magnesium ina poti reenaade mborosaaji tooke.
Won e yimɓe ina mbaawi heɓde maale ñawu nguu caggal nde ñaami geɗe walla ñamri ndi magnesium stearate, ina waawi saabaade ɓuuɓri e ɓuuɓri ɓalndu. So tawii aɗa jogii batte bonɗe e ñamri, aɗa foti janngude nate ñamri ndii no moƴƴi, mbaɗaa heen wiɗto seeɗa ngam yiytude geɗe ɗe mbaɗaaka e ñamri ɓurndi lollude.
Centre national de biotechnologie ina wasiyoo nde doosgal 2500 mg stearate magnesium e kala kiloo teddeendi ɓanndu jogori hiiseede ko moƴƴi. Wonande mawɗo tedduɗo fotde 150 kiloo, ɗum noon ko 170 000 miligaram ñalawma kala.
So en ƴeewii batte bonɗe ɗe stearate magnesium waawi addude, ina moƴƴi ƴeewde « fawaade e doosgal ». Waɗi noon, so wonaa doseeji ɓurɗi heewde e nder ƴiiƴam ngam ñawuuji bonɗi, bonannde stearate magnesium hollitaama tan ko e wiɗtooji laboratuwaaruuji ɗo ɓowɗi ndokkaa doole haa ɓurti, tawi hay neɗɗo gooto e dow leydi waawaa ñaamde ɗum no feewi.
E hitaande 1980, jaaynde wiyeteende Toxicology hollitii njeñtudi wiɗto waɗaango, ɗo 40 ɓoccoonde ñamliraa ñaamdu semi-sintetik, tawi ina waɗi 0%, 5%, 10%, walla 20% stearate magnesium fotde lebbi tati. Ko ɗoo o tawi:
Tesko-ɗen wonde keeweendi asid stearik e stearat magnesium keewɗo huutoreede e taƴe ina famɗi no feewi. Asid stearik ina heewi waɗde 0,5–10% e teddeendi taƴre ndee, stearate magnesium ina heewi waɗde 0,25–1,5% e teddeendi taƴre ndee. Nii woni, taƴre 500 mg ina waawi jogaade ko ina tolnoo e 25 mg asid stearik e ko ina tolnoo e 5 mg stearaat magnesium.
Ko heewi e huunde ina waawi bonnude kadi yimɓe ina mbaawi maayde e yarde ndiyam ɓurɗam heewde, walla wonaa? Ɗum ina foti siftoreede sabu ngam stearate magnesium ina waawi bonnude neɗɗo, maa ɓe ƴettu ujunnaaje ujunnaaje kapsul/tablet ñalnde kala.
Waktu posto: 21-2024